<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><!-- generator="WordPress/2.9" -->
<rss version="0.92">
<channel>
	<title>Saša Radojčić</title>
	<link>http://sasa.radojcic.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 10 Mar 2010 16:52:44 +0000</lastBuildDate>
	<docs>http://backend.userland.com/rss092</docs>
	<language>en</language>
	
	<item>
		<title>Šlajermaher i Gadamer</title>
		<description><![CDATA[Naslov mog ogleda u poslednjem broju časopisa &#8220;Naše stvaranje&#8221;.
Najpre bibliografski podatak: Радојчић, С., „Шлајермахер и Гадамер“; Наше стварање, г. LVI, бр. 1–2 (2009); стр.148–161.
A zatim i prvih nekoliko rečenica teksta (bez fusnota):
Фридрих Даниел Ернст Шлајермахер (1768–1834) је родоначелник модерне херменеутике. За стање у коме су се у доба романтизма налазила херменеутичка размишљања карактеристично је да [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/slajermaher-i-gadamer</link>
			</item>
	<item>
		<title>Svetski dan poezije 2010.</title>
		<description><![CDATA[Približava se 21. mart.
Što se mene tiče, uveče 20. marta učestvovaću u programu Kulturnog centra Beograda, kao voditelj razgovora sa Živoradom Nedeljkovićem i Tomislavom Marinkovićem. Dva sjajna liričara.
Ovogodišnji program KCB biće u znaku pitanja &#8220;Šta je pesma?&#8221;, a ceo program je osmislio pesnik Vojislav Karanović.
Kad već pominjem KCB i njihov sajt, vredi zabeležiti i projekat [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/svetski-dan-poezije-2010</link>
			</item>
	<item>
		<title>Varvari ne govore</title>
		<description><![CDATA[Neobavezno čitajući ovo i ono, čovek nabasa na najneobičnije podatke. Recimo, da je jedina knjiga koju su stari Grci preveli sa nekog stranog jezika bila jedna avanturistička pripovest o kartaginjanskoj ekspediciji na obale Zapadne Afrike (prema: Kakridis, &#8220;The Ancient Greeks and Foreign Languages&#8221;, Hellenica (1966), 22-34, ovde str. 24).
Varvari ne govore nego ponavljaju besmislice (bar-bar), [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/varvari-ne-govore</link>
			</item>
	<item>
		<title>Ovaj svet</title>
		<description><![CDATA[Dobra vest mi je stigla e-mailom; treba pohvaliti ažurnost sekretarijata Srpskog književnog društva. Pesniku sam odmah čestitao SMS-om i na isti način od njega dobio odgovor. Tako se danas komunicira; televizija je prespora, kamo li štampa.
Glavna vest o ovom događaju može se naći ovde. Reč je, dakako, o tome da je za knjigu &#8220;Ovaj svet&#8221; [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/ovaj-svet</link>
			</item>
	<item>
		<title>Beleška o pamćenju</title>
		<description><![CDATA[Jedna od stilskih figura koje se koriste kada se govori o pamćenju, jeste i metafora mreže. Prilično logično; pamćenje se time poredi sa spravom kojom se nešto lovi ili prikuplja.
Kako godine prolaze i postajem stariji, moje pamćenje sve više liči na ribarsku mrežu &#8211; i to sa sve većim okcima. Sitna riba se kroz nju [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/beleska-o-pamcenju</link>
			</item>
	<item>
		<title>Lepa zelena knjiga&#8230;</title>
		<description><![CDATA[&#8230; a u knjizi, prevod Gadamerovog komentara Celanovog ciklusa pesama &#8220;Kristal daha&#8221; (Atemkristall) i uvodni tekst o Gadamerovom čitanju poezije. Mala radost.
]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/lepa-zelena-knjiga</link>
			</item>
	<item>
		<title>Gde se sakrila stvarnost?</title>
		<description><![CDATA[Povodom (sa zakašnjenjem pročitane) knjige Divne Vuksanović &#8220;Filozofija medija: ontologija, estetika, kritika&#8221; (2007; autorka je postavila tekst na internet, lako se može pronaći):
Ako mediji, a pogotovo &#8220;novi&#8221;, reprodukuju i samo-reprodukuju naše slike sveta, naše razumevanje stvarnosti, gde je onda svet? Gde se sakrila stvarnost? Mediji danas sami kreiraju stvarnost koju &#8220;prenose&#8221; &#8211; to gotovo da [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/gde-se-sakrila-stvarnost</link>
			</item>
	<item>
		<title>Hermeneutika u izvođenju</title>
		<description><![CDATA[U novom broju časopisa &#8220;Bagdala&#8221; tekst mog saopštenja na ovogodišnjoj Kruševačkoj filozofskoj školi. Saopštenje se bavilo pitanjem plodnosti pojmovne aparature filozofske hermeneutike u književnoj kritici. Garnirano primerima iz naše savremene književnosti i ilustracijama iz konkretne kritičarske prakse.
Za zainteresovane: Саша Радојчић, „Херменеутика у извођењу: О плодности појмова филозофске херменеутике у интерпретацији књижевних дела“; Багдала, г. LI, [...]]]></description>
		<link>http://sasa.radojcic.org/hermeneutika-u-izvodenju</link>
			</item>
</channel>
</rss>
